Stranica 1 od 2 12 PosljednjiPosljednji
Prikazujem rezultate 1 do 25 od 35

Tema: HR u EU 2007

  1. #1
    S-pirovi
    Guest
    TOMČIĆ: HRVATSKA NA RAZGOVORIMA U BRUXELLESU OHRABRENA

    I ovaj sastanak kao i neki prije njega su zapravo signali ohrabrenja Hrvatskoj da u sljedećoj godini dana ispuni sve svoje obaveze. Ja sam osobno uvjeren da ćemo za otprilike godinu dana biti svjedoci pozitivne ocjene Europske komisije i da će to zapravo biti definitivni signal ulaska Republike Hrvatske u onu grupu zemalja koje će 2007. godine ući u Europsku uniju?, izjavio je Tomčić, a prenio u svojoj središnjoj informativnoj emisiji Hrvatski radio.

    Tomčić je dodao kako je Hrvatska spremna preuzeti obveze u godinama priprema za članstvo.

    Predsjednik Hrvatskog sabora boravio je u srijedu, zajedno s čelnicima saborskih odbora za vanjsku politiku i za europske integracije Zdravkom Tomcem i Matom Granićem, u Bruxellesu, gdje se tijekom dana sastao s predsjednikom Europskog parlamenta Patom Coxom kao i s voditeljicom izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu Doris Pack.

    ?Za Europsku je uniju važno dati zemljama s jugoistoka kontinenta jasnu europsku perspektivu. Mislim da u raspravi o proširenju Europski parlament mora poštivati razlike među mogućim članicama?, izjavio je sa svoje strane predsjednik Europskog parlamenta istaknuvši da je u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatska postigla odlične rezultate.

    Predsjednik Europskog parlamenta Cox prvi je visoki europski dužnosnik koji je Hrvatsku, koja je tek nedavno podnijela zahtjev za članstvo u EU, u svojoj nedavnoj izjavi za portugalski tjednik Expresso, pridodao Rumunjskoj i Bugarskoj, etabliranim kandidatima za ulazak u članstvo u EU 2007., izrazivši uvjerenje da će te tri zemlje tada biti spremne za prijem.

    Voditeljica izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu Doris Pack također je poduprla hrvatska nastojanja da se zajedno s Bugarskom i Rumunjskom nađe u klubu zemalja koje bi 2007. ušle u članstvo.

    ?Većina nas koji dobro poznajemo Hrvatsku misli da bi vaša zemlja mogla ući u Uniju zajedno s Rumunjskom i Bugarskom?, rekla je prema Hrvatskom radiju Pack, dodajući da je ?sretna okolnost što je Hrvatska već dostigla razinu da može podnijeti zahtjev za članstvo?.

    Po mišljenju predsjednika Europskog parlamenta, rat u Iraku ne bi ni na koji način trebao naškoditi ili usporiti hrvatska nastojanja na putu pridruživanja Europskoj uniji, s obzirom da bi, kako je rekao, ?u trenutku odlučivanja o Hrvatskoj pitanje Iraka trebalo pripadati prošlosti?.


  2. #2
    nadajmo..
    Guest
    ...se!

  3. #3
    vijesti su...
    Guest
    ...povoljne za HR!
    Fredo, kako je sa "maticom"?
    Kad ce i ona??

  4. #4
    S-pirovi
    Guest
    IZASLANSTVO EUROPSKOG PARLAMENTA U ZAGREBU

    Izaslanstvo za odnose sa zemljama jugoistočne Europe Europskog parlamenta sastalo se u ponedjeljak sa članovima Pododbora za suradnju s Europskim parlamentom Odbora za vanjsku politiku, priopćila je služba za odnose s javnošću Hrvatskog sabora. L

    Članovi izaslanstva Europskog parlamenta iskazali su zadovoljstvo zamjetnim napretkom Hrvatske u ispunjavanju obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kaže se u priopćenju.

    Među pitanjima u kojima napredak nije zadovoljavajući naveden je velik broj neriješenih predmeta pred sudovima, problem obuke sudaca, slabi rezultati u funkcioniranju USKOK-a, nedovoljno ozbiljan pristup izvjejšćima pučkog pravobranitelja, na gospodarskom području još uvijek je izuzetno visoka stopa nezaposlenosti iako se bilježe potitivni pomaci a nepovoljan je i trend rasta vanjske zaduženosti i javnog duga, iako su u okvirima u kojima ih je moguće kontrolirati, kaže se u priopćenju.

  5. #5
    Fredo-bojchina
    Guest
    VODITELJICA Izaslanstva Europskog parlamenta (EP) za odnose s jugoistočnom Europom Doris Pack i predsjednik saborskog Pododbora za suradnju s EP Ivo Škrabalo objavili su u utorak zajedničku izjavu kojom pozdravljaju i podupiru hrvatsku aplikaciju za članstvo u EU i pozivaju preostale zemlje Unije da ratificiraju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju RH i EU.

    "Europski parlament u potpunosti podržava hrvatsku aplikaciju i očekuje da će zemlje koje to još nisu učinile uskoro ratificirati SSP", rekla je Pack nakon sasa sa Škrabalom.

    Izaslanstvo Europskog parlamenta boravi u višednevnom posjetu Hrvatskoj, a posljednja dva dana vođeni su razgovori s članovima saborskog Pododbora za odnose s EP.

    U izjavi se nadalje sve hrvatske parlamentarne političke stranke pozivaju na blisku suradnju u ispunjenju uvjeta s kojima je RH suočena na putu prema EU. Također se pozdravlja usvajanje ustavnog zakona o nacionalnim manjinama i zakona o HRT-u, kao i o unapređenje odnosa sa susjedima.

    "Hrvatska mora ispuniti kopenhaške kriterije, ostvariti vladavinu prava te omogućiti povratak izbjeglica i imovine", rekla je Pack.

    Hrvatska Vlada i parlament se pozivaju na ubrzanje reforme pravosuđa i ohrabruju na suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY).

    "Domovinski rat ne smije se dovoditi u pitanje, ali ratni zločini u njemu počinjeni moraju se procesuirati", naglasila je Pack.

    Doris Pack i europsko izaslanstvo time su završili boravak u Hrvatskoj.

  6. #6
    zaista...
    Guest
    ...izgleda da sve ide OK!

  7. #7
    HR - Politika
    Guest

  8. #8
    HR u EU 2007
    Guest

  9. #9
    Hrvati u EU 2007
    Guest

  10. #10
    sta je ovo...
    Guest
    ..Zeljko?? Pogodi! Pomognite mu!


  11. #11
    Hrvati u naletu
    Guest

  12. #12
    HR u EU
    Guest

  13. #13
    Đubretarski narod
    Guest
    Savjeti roditeljima i školarcima

    Recite djetetu da odlaze iz škole u grupi, a bitno je i da mu objasnite da koristi prometnije dijelove grada kako bi sigurnije stigao kući. Djetetu svakako trebate naglasiti da izbjegava mjesta na kojima se okupljaju njegovi vršnjaci problematičnog ponašanja. Savjeti su to Policijske uprave zagrebačke školarcima i njihovim roditeljima. Djecu treba upozoriti da u školu ne nose previše novca, skupe predmete i hvale se pred vršnjacima. Objasnite djetetu što mu se može dogoditi. Neka ne nosi mobitel i novčanik u ruci dok hoda do škole jer upravo zbog toga često dolazi do razbojstava.
    Kada primijetite da vam je dijete zastrašeno ili nerado odlazi u školu, svakodnevno traži novac ili povećanje džeparca, te skreće razgovor o problemima - budite obazrivi jer se nešto događa. Razgovarajte s njim, ohrabrite ga i ne prigovarajte što nije ranije objasnio svoje ponašanje. Svakako mu obećajte zaštitu i obratite se za pomoć u školi.

    ZAGREBAČKI SREDNJOŠKOLCI SVE SU ČEŠĆE METE DRSKIH KRADLJIVACA
    U školama kradu čak i traperice
    - Iz školske garderobe su mome najboljem prijatelju dok je vježbao tjelesni ukrali mobitel, sto kuna, čak i traperice! Iako se garderobe zaključavaju, dovoljno je samo malo jače gurnuti vrata koja se odmah otvore pa nam često kradu mobitele i novac, a kradljivce nikad ne uhvate - požalio nam se sedamnaestogodišnji zagrebački srednjoškolac M. B. (podaci poznati redakciji).
    Drskim lopovima škole su omiljeno mjesto za krađu i iznudu vrijednih stvari. Školarce najčešće potkradaju starije i problematične kolege, svjedoče srednjoškolci.
    - Tri starija dečka stajala su ispred škole. Dočekali su mene i moga kolegu iz razreda kojem su sve što je imao kod sebe doslovce oteli. Prijetili su nam i tražili novac i mobitel pa frend nije imao izbora- kaže učenik Prve tehničke škole Nikole Tesle, G. R. (podaci poznati redakciji).
    Ravnatelji škola slažu se da nešto treba hitno poduzeti, ali za povećanje sigurnosti oni bez novca malo mogu učiniti. Videonadzor u školama jedno je od rješenja povećanja sigurnosti u školama i oko njih.
    Zasad se s tri vanjske i četiri unutrašnje kamere može, među rijetkima, pohvaliti I. i IV. gimnazija. Ravnatelj IV. gimnazije Milivoj Miliša kaže da dvije kamere nadziru ulaz i izlaz, dok druge dvije stoje u garderobi. Novac za postavljanje kamera prikupili su donacijama i štednjom.
    U školi se znaju dogoditi krađe, ali one se događaju uglavnom krivnjom učenika koji mobitele i novčanike za tjelesnog odgoja ostavljaju nezaključane, ističe ravnatelj Škole za tekstil, kožu i dizajn Petar Smaić.
    - Dok sam bio na maturalcu u Španjolskoj, iz hotelske su mi škole ukrali dvije torbe pune odjeće i posve novi skupocjeni sat. Sumnjao sam na kolege iz drugih škola , ali nitko nije otkrio lopova - rekao nam je učenik Graditeljsko-tehničke škole, V. K.
    Dok gradske vlasti o problemima nasilja i drskim krađama ispred škola samo raspravljaju s ravnateljima škola, bitnih pomaka još nema. Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i sport Ivica Lazanja na probleme nesigurnosti u školama često naglašava da je rješenje u odgoju mladih o kojima se trebaju brinuti roditelji.

  14. #14
    Hrvat u šopingu
    Guest

  15. #15
    OBRATITE...
    Guest
    ....paznju na registarske brojeve auta u pozadini, da bi znali gdje su slike napravljene...

  16. #16
    Hrvati DERIKOŽE
    Guest

  17. #17
    Hrvatski humanisti
    Guest

  18. #18
    slučaj Halovanić
    Guest
    Nekim kronološkim redom ću vam pokušati ispričati cijelu priču sa što više detalja. Dana 19.06.2003.g između 9 i 9:40 ujutro bila sam u uobičajenoj šetnji sa kućnim ljubimcem Dartom, pasmine američki stafordski terijer, starim dvije godine, u šumi Kozjača u Karlovcu. Kada smo prošli pored lovačke kuće, nakon nekih 30 m, sreli smo čovjeka u civilu, s puškom na ramenu te pratnji dviju maloljetnih djevojčica, za koje sam pretpostavila da su mu kćeri. Zavezala sam Darta i kada sam došla do njih čovjek mi je rekao da ne smijem sa psom u šumu jer je to lovište. Odgovorila sam da zato jer bi ga najvjerojatnije ubili kao što ubijaju druge nevine životinje. Sve se to odvijalo dok sam prolazila pored njih. Kada smo već svatko krenuli na svoju stranu, pustila sam Darta s povodnika i okrenula se, a dotični je već uperio pušku i pucao u mog ljubimca koji je stajao neki metar od mene, a on je bio udaljen nekih 20 m, dok su mu djeca stajala iza njega i sve to gledala. Prvi metak Darta pogađa u zadnje noge i on pada jako cvileći, no odmah zatim drugi ga metak pogađa u glavu, te mi čovjek govori evo ti tvoje nevine životinje. Djeca počnu plačući bježati i on za njima. Ja pokušavam na rukama nositi psa misleći da ga mogu spasiti no nakon nekoliko koraka padam slomljene snage i boli. Vrištim, plačem te nakon par trenutaka dolazi mi neki čovjek te mi posuđuje mobitel da zovem brata i tatu. Čovjek mi još jednom pomaže podignuti Darta na ruke ali nisam ga mogla dalje nositi. Sjedim na putu kraj svog umirućeg psa koji mi umre. Bol koju sam osjećala bila je tako jaka da sam mislila da će mi puknuti srce. Čovjek ode da mojima pokaže put do mene i netom nakon toga dolaze dva lovočuvara privučeni mojim vrištanjem. Govore mi da nisu čuli pucanj što potvrđuje da je nosio malokalibarsku pušku koja se koristi za krivolov jer je nečujna, i da nikoga nisu sreli na putu, jer je lik najvjerojatnije zbrisao u šumu koju pozna kao svoj džep. Lovočuvari su mi rekli da taj dan nitko osim njih trojice(jedan je bio kod lovačke kuće)ne smije biti sa oružjem u šumi. Dolaze brat i tata, te brat otrči misleći da će ga naći. Jedan od lovočuvara ode po lopatu a mene pošalju da se odem oprati jer sam bila sva krvava. Zakopaju mi psa. Kada sam došla kući zvala sam policiju i ispričala cijelu priču, čak je i svjedok došao kod mene i potvrdio što je vidio. Policajac mi kaže da je slučaj ozbiljan jer je moj život bio ugrožen. no tek sada počinju drame. Sve se zna, ime mu je Dubravko Halovanić, lovac je, ima pušku, djecu te dobi (jedna6,druga 12 god.)i umirovljeni je Nekim kronološkim redom ću vam pokušati ispričati cijelu priču sa što više detalja. Dana 19.06.2003.g između 9 i 9:40 ujutro bila sam u uobičajenoj šetnji sa kućnim ljubimcem Dartom, pasmine američki stafordski terijer, starim dvije godine, u šumi Kozjača u Karlovcu. Kada smo prošli pored lovačke kuće, nakon nekih 30 m, sreli smo čovjeka u civilu, s puškom na ramenu te pratnji dviju maloljetnih djevojčica, za koje sam pretpostavila da su mu kćeri. Zavezala sam Darta i kada sam došla do njih čovjek mi je rekao da ne smijem sa psom u šumu jer je to lovište. Odgovorila sam da zato jer bi ga najvjerojatnije ubili kao što ubijaju druge nevine životinje. Sve se to odvijalo dok sam prolazila pored njih. Kada smo već svatko krenuli na svoju stranu, pustila sam Darta s povodnika i okrenula se, a dotični je već uperio pušku i pucao u mog ljubimca koji je stajao neki metar od mene, a on je bio udaljen nekih 20 m, dok su mu djeca stajala iza njega i sve to gledala. Prvi metak Darta pogađa u zadnje noge i on pada jako cvileći, no odmah zatim drugi ga metak pogađa u glavu, te mi čovjek govori evo ti tvoje nevine životinje. Djeca počnu plačući bježati i on za njima. Ja pokušavam na rukama nositi psa misleći da ga mogu spasiti no nakon nekoliko koraka padam slomljene snage i boli. Vrištim, plačem te nakon par trenutaka dolazi mi neki čovjek te mi posuđuje mobitel da zovem brata i tatu. Čovjek mi još jednom pomaže podignuti Darta na

  19. #19
    stožerni brigadir
    Guest
    Čovjek mi još jednom pomaže podignuti Darta na ruke ali nisam ga mogla dalje nositi. Sjedim na putu kraj svog umirućeg psa koji mi umre. Bol koju sam osjećala bila je tako jaka da sam mislila da će mi puknuti srce. Čovjek ode da mojima pokaže put do mene i netom nakon toga dolaze dva lovočuvara privučeni mojim vrištanjem. Govore mi da nisu čuli pucanj što potvrđuje da je nosio malokalibarsku pušku koja se koristi za krivolov jer je nečujna, i da nikoga nisu sreli na putu, jer je lik najvjerojatnije zbrisao u šumu koju pozna kao svoj džep. Lovočuvari su mi rekli da taj dan nitko osim njih trojice(jedan je bio kod lovačke kuće)ne smije biti sa oružjem u šumi. Dolaze brat i tata, te brat otrči misleći da će ga naći. Jedan od lovočuvara ode po lopatu a mene pošalju da se odem oprati jer sam bila sva krvava. Zakopaju mi psa. Kada sam došla kući zvala sam policiju i ispričala cijelu priču, čak je i svjedok došao kod mene i potvrdio što je vidio. Policajac mi kaže da je slučaj ozbiljan jer je moj život bio ugrožen. no tek sada počinju drame. Sve se zna, ime mu je Dubravko Halovanić, lovac je, ima pušku, djecu te dobi (jedna6,druga 12 god.)i umirovljeni je stožerni brigadir u Karlovcu. Dao je izjavu policiji da ga je ubio jer je mislio da će ga pas napasti, o čemu nije bilo ni govora. Nakon frke koju je digla kolegičina mama ipak me zovu i pitaju da li želim podnositi kaznenu prijavu protiv njega na što odgovaram naravno. Mogu ga jedino prijaviti zbog materijalne štete i oduzimanja imovine, a za ugrožavanje života i pretrpljeni strah nije bitno jer sam samo običan građanin ovog grada i može mi se raditi što se želi. Ova osoba je jako utjecajna u Karlovcu, zakon ga štiti i ne mogu mu ništa, ali je samo pitanje vremena kada će se to ponoviti ili će ne daj Bože ubiti čovjeka zbog krivog pogleda. Još uvijek sam potresena i pijem Apaurine da mogu zaspati.
    Pitam se kakva je to osoba koja to može učiniti dok ga gledaju vlastita djeca. Odvjetnik kojem sam se obratila za pomoć odbio je slučaj kada je čuo o kome se radi, jer dotični navodno ima rođaku u državnom odvjetništvu u karlovačkom sudu, tako da će najvjerojatnije cijeli slučaj biti odbijen a krivac će i dalje slobodno šetati i pucati na koga stigne. Znam samo da je promašio Darta da bi pogodio mene što bi meni u tom trenutku bilo draže nego da je njega ubio. Još nešto, kada sam po drugi puta otišla na policiju pitati što je riješeno i jesu li ga našli rečeno mi je da nisu i da ga još nisu ispitali, što je bila laž. Policajac koji je htio sve riješiti kako se spada dobio je po "nosu" i navodnu mu se prijetilo otkazom. To je ukratko to. Ako sam nešto propustila javite, spremna sam odgovoriti na svako pitanje jer znam da govorim istinu. Hvala što ste mi se javili, a ja ću se pridružiti udruzi te barem pomoći drugim ljudima da se to njima ne dogodi. Hvala još jednom jer svaka podrška mi je dobrodošla.
    Renata Potlaček, Karlovac

  20. #20
    HR u EU
    Guest
    DIREKTOR BRITANSKOGA KRALJEVSKOG INSTITUTA ZA MEĐUNARODNE POSLOVE:
    Hrvatska u Europsku uniju neće ući prije 2012. godine
    Nakon proširenja na novih 10 članica, za EU nije uputno proširenje za jednu zemlju tako malog tržišta
    Hrvatska nema nikakvih izgleda ući u Europsku uniju 2007. godine, rekao je jučer direktor britanskoga Kraljevskog instituta za međunarodne poslove Victor Bulmer-Thomas na međunarodnoj konferenciji koja se pod nazivom "NATO-EU i jugoistočna Europa" do subote održava u Zagrebu. Bulmer-Thomas svojim je izlaganjem "Utjecaj proširenja EU na jugoistočnu Europu" otvorio konferenciju.
    Tek poslije Rumunjske
    - Vjerujem da će Hrvatska biti pozvana na pregovore, ali ona u EU neće ući prije Rumunjske, dakle, vjerojatno ne prije 2012. - rekao je Bulmer-Thomas, nakon što je procijenio da Rumunjska u Uniju, nakon ovotjedne procjene Europske komisije, neće ući prije 2010. Bugarska i Rumunjska imale su zajednički "ciljani datum" ulaska u Uniju 2007. Rumunjska to neće uspjeti ostvariti, ali je Bulmer-Thomas odbacio mogućnost da je Hrvatska "pretekne" i prije nje uđe u EU. - Teorijski je to moguće, ali samo teorijski, jer je Rumunjska već obavila velik dio pregovora s EU, a praktički je nemoguće da Hrvatska, koja ih još nije ni započela, zatvori 31 poglavlje "acquis communautairea" u tako kratkom vremenu - rekao je Britanac.
    Usto, kako je istaknuo, problem je Hrvatske i njezina veličina. Jer u EU se pitaju je li, nakon proširenja na novih deset članica, uputno raditi proširenje za jednu zemlju tako malog tržišta.
    Krhka BiH
    No, možda je najveća teškoća izvan granica Hrvatske, jer ako primi Hrvatsku, Europska unija bi za susjeda dobila BiH, "krhku državu koja ne funkcionira", a to ne želi - tvrdi Bulmer-Thomas. - Ako već negdje morate povući granicu, onda je to bolje učiniti ispred zemalja kao što su Švicarska ili Norveška, pa i Hrvatska, a ne kod tako krhke države kao što je BiH - dodao je Bulmer-Thomas. Na dvodnevnoj konferenciji, koju je organizirao Hrvatski centar za strateške studije, održat će se pet sjednica na kojima će o različitim aspektima odnosa NATO-a i EU s europskim jugoistokom govoriti dvadesetak sudionika, predstavnika relevantnih instituta iz SAD-a, Rusije, Francuske, Italije, Švedske, Kanade, Mađarske, BiH, Makedonije, Albanije i Hrvatske.
    8. studenoga 2003.Copyright (C) by Večernji list

  21. #21
    HR u EU do 2006
    Guest
    Ministar za europske integracije Neven Mimica ustvrdio je da "Hrvatska do kraja 2006. može završiti sve reforme i dostići kriterije za članstvo u Europskoj uniji".

    Mimica je to izjavio za HTV reagirajući na izjavu direktora Britanskog kraljevskog instituta za međunarodne poslove Victora Bulmera-Thomasa da Hrvatska nema nikakve šanse postati punopravnom članicom EU 2007. godine, odnosno da će to moći najranije 2010. istodobno kada i Rumunjska. Bulmer-Thomas izlagao je u petak na međunarodnoj konferenciji koja se pod nazivom "NATO-EU i jugoistočna Europa" održava u Zagrebu.

    Svoje tvrdnje direktor Britanskog instituta za međunarodne poslove argumentira poglavito time da EU još nije sigurna treba li Hrvatsku promatrati kao zemlju za sebe ili dio regije, ali dodaje i da će Hrvatska teško uskladiti sve svoje zakone i propise s onima EU.

    Ministar Mimica je rekao da bi se "radije usmjerio na ukupne napore, pa onda i medijski interes na poslove i reforme koje mi u Hrvatskoj moram dovršiti da bismo ubrzali i završili hrvatsko približavanje Europskoj uniji, nego pozornost usmjeriti na to što o mogućem datumu ulaska Hrvatske u Europsku uniju kaže i misli netko od 500 milijuna ljudi u Europi, pa makar to bilo i iz uglednog Britanskog kraljevskog instituta".

    "Tvrdim da do kraja 2006. mi možemo završiti sve reforme i dostići kriterije za članstvo u Europskoj uniji", naglasio je ministar za europske integracije Neven Mimica.

  22. #22
    2006.EU ni na vidiku
    Guest

  23. #23
    Ali sa svim Srbima!
    Guest
    Analizom novih procenata populacionog sastava opština u kojima su Srbi nekada činili većinu, ili imali značajan procenat učešća, može reći da je srpska populacija svedena na marginalnu meru.

    I ovlašno poređenje podataka popisa stanovništva iz 1991. godine sa ovogodišnjim dosad objavljenim podacima, u kojima se ne govori izričito o nacionalnom sastavu, pokazuje da je u Hrvatskoj drastično smanjen broj Srba.

    Po popisu od pre deset godina, Srba je u Hrvatskoj bilo 582.000 i bili su apsolutno većinsko stanovništvo u 13 tadašnjih opština (Donji Lapac, Vojnić, Knin, Dvor, Gračac, Korenica, Vrginmost, Obrovac, Kostajnica, Glina, Benkovac, Petrinja, Pakrac), a još u 14 opština (Vukovar, Podravska Slatina, Ogulin, Daruvar, Grubišino Polje, Gospić, Otočac, Slunj, Beli Manastir, Karlovac, Sisak , Nova Gradiška, Drniš i Orahovica) bili su znatnija populacija, odnosno bilo ih je od 20 do 50 odsto u ukupnom stanovništvu.

    U pomenutih prvih 13 opština od ukupno 255.000 stanovnika Srba je tada bilo 173.000 (dve trećine), a u drugih 14 opština od ukupno 582.000 stanovnika Srba je bilo 165.000, odnosno jedna trećina.

    Srbi su u većem broju živeli još u nekoliko većih gradova (Osijeku, Virovitici, Rijeci, Šibeniku, Zadru, Splitu, Zagrebu, Karlovcu, Petrinji...). Podaci iz prve objavljene knjige "Popis stanovništva Hrvatske 2001", nesumnjivo pokazuju da je u delovima Hrvatske gde su Srbi bili apsolutna većina ili činili znatniji deo stanovništva između dva popisa drastično smanjen ukupan broj stanovnika.

    Tako je u opštinama "oslobođenim" tokom "Oluje" u naseljima s većinskim srpskim stanovništvom radikalno smanjen broj stanovnika u odnosu na popis iz 1991. godine. Gledano po opštinama, u Benkovcu je u većinskim srpskim naseljima 80 odsto manje stanovnika, isto toliko u Obrovcu, u Drnišu 70 odsto, toliko i u Donjem Lapcu i Kninu, a u Gračacu čak 85 posto. U Gospiću je broj stanovnika sada manji za 80, Vojniću 75, Vrginmostu više od 60 odsto, Slunju za čitavih 90 odsto, u Glini i Petrinji za 70 odsto, i tako redom. Već i te brojke pokazuju da je broj Srba, najblaže rečeno, izuzetno smanjen.

    Ilustracije radi, evo kako to izgleda na primeru Banije i Like. Na Baniji je po popisu iz 1991. godine živelo 40 odsto Srba, kad se gleda bivša Zajednica opština Sisak. Prema tom popisu, na prostoru opština Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak živelo je ukupno oko 70.000 Srba. U tri opštine Srbi su bili apsolutna većina, i to u Dvoru više od 85 odsto, u Glini više od 60 odsto, a u Kostajnici 62 odsto. U Petrinji 45 odsto stanovništva činili su Srbi, dok ih je u Sisku bilo oko 20 odsto. Danas je situacija potpuno izmenjena.

    Tako u Dvoru danas živi dvostruko manje stanovnika, iako su u njega doseljeni Hrvati iz BiH. Na celom području te opštine danas živi samo 5.000 stanovnika, odnosno 62 odsto manje nego pre deset godina. Gotovo polovina Srba opštine Dvor živela je u desetak naselja: Donji Javoranj, Dvor, Gorička, Gornji Zirovac, Grmušani, Hrtić, Ljubina, Matijevici, Rujevac i Trgovi. Od prijašnjih 7.000 Srba u tim mestima danas živi tek njih oko 2.500 hiljade.

    Među pomenutim mestima izdvaja se Gornji Zirovac, gde danas živi tek osam lica, a pre deset godina u tom je selu živelo 367 ljudi. Preciznije rečeno, njihov se broj smanjio 45 puta. U 13 sela opštine Dvor danas živi ukupno oko 30 stanovnika.

    Gledajući popisnu knjigu sa naseljima u opštini Dvor, a gotovo je identična situacija i u drugim opštinama gde su nekada većinu činili Srbi, upada u oči podatak da u Busnju danas živi devet stanovnika od pređašnjih 70, Čavlovićima dvoje (do "Oluje"122), Draškoviću 15 (144), Dubretini 14 (156), Kobiljaku dvoje (144), Kotoranima 5 (pre 205), Majdanu 3 (90), Ostojiću 3 (pre 205), Rudeši niko (pre 76)... Dakle, ukupno su ta naselja imala 1,8 hiljada stanovnika, a danas samo 125.

    Od svih bivših zajednica opština u Hrvatskoj Srbi su bili većina samo u Zajednici opština Gospić. U pet opština (Gospić, Gračac, Korenica, Donji Lapac i Otočac) početkom ove godin

  24. #24
    2004.Srbi se vraćaju
    Guest
    Od svih bivših zajednica opština u Hrvatskoj Srbi su bili većina samo u Zajednici opština Gospić. U pet opština (Gospić, Gračac, Korenica, Donji Lapac i Otočac) početkom ove godine popisano je oko 46.000 stanovnika, dok ih je pre deset godina bilo gotovo još toliko, odnosno 84.000, od čega 42 hiljade Srba.

    Danas tih pet opština ima 38 hiljada stanovnika manje, gotovo koliko je u tim opštinama bilo Srba. U selima Medačkog džepa (zona odgovornosti hrvatskih generala Mirka Norca, koji je sada u riječkom zatvoru, Rahima Ademija, koji je u Hagu, i Tomislava Merčepa, koji je još na slobodi) do "Oluje" je živelo nešto više od 2.000 Srba, dok ih je danas tamo 133, ili 94 posto manje.

    U Divoselu su 1991. popisana 344 stanovnika, a danas nema "žive duše", kao ni u Počitelju, u kojem su nekad bila 304 stanovnika. Ista priča se ponavlja i u kninskom kraju, Kordunu, zapadnoj Slavoniji i na čitavom području biše Krajine.

    Srbi su u većem broju živeli i u nekoliko većih i velikih gradova Hrvatske. Ukupno, oko 144.000 Srba živelo je 1991. u Osijeku, Virovitici, Rijeci, Šibeniku, Zadru, Splitu i Zagrebu. Najviše ih je živelo u Zagrebu, više od 50 hiljada, u Osjeku oko 33.000, a u Rijeci 22.000. Sada je situacija u potpunosti izmenjena.

    U novom popisu stanovništva u Hrvatskoj ništa ne beleži takve procente osim kad je reč o smanjenju srpskog stanovništva. I pored svega, ne može se precizno reći koliko je danas Srba u ukupnom stanovništvu opština i gradova u Hrvatskoj. To će po opštinama i regijama biti teško utvrditi i kad budu objavljeni podaci o nacionalnom sastavu stanovništva, jer popisi iz ove i 1991. nisu direktno uporedivi iz dva razloga: zbog različite metodologije (što je manje važno), i potpuno drugačije teritorijalne organizacije u odnosu na onu od pre deset godina.

    To se najbolje vidi na primeru Like, koja je bila jedina zajednica opština u Hrvatskoj u kojoj su Srbi bili većinski narod. Sada su, po novoj organizaciji, naselja u Lici podeljena u dve županije. Iako podaci o nacionalnom sastavu izazivaju najveće interesovanje javnosti, iz Državnog zavoda za statistiku tvrde da je kompletne podatke nemoguće uraditi pre idućeg proleća.

    Upućeniji i sumnjičaviji misle da je razlog odugovlačenja u tome što bi ti podaci mogli da izazovu interesovanje i glavne tužiteljice Haškog tribunala Karle del Ponte, koja ionako sastavlja optužnice za ratne zločine počinjene u "Oluji" i posle nje.


  25. #25
    raci mi...
    Guest
    ...postovani Srbine, sta su Hrvati trebali napraviti da ne budu bomardirani, protjerivani, unistavani i silovani (poglavito zene)? 1991?

    Ajde molim te reci mi? I sta ste vi namjeravali sa vasim bombardiranjem i gore navedenim divljastvom?

Slične teme

  1. EUROSONG 2007
    By Ajoj bre bre bre in forum Politika
    Odgovora: 55
    Posljednji post: 02-06-2007, 07:33
  2. DOČEK 2007.g
    By DEČKO 22.g in forum Zagreb i okolica
    Odgovora: 9
    Posljednji post: 25-12-2006, 22:51
  3. UT 2007
    By |)@X in forum Računala i internet
    Odgovora: 9
    Posljednji post: 28-09-2005, 12:55

Pravila postanja

  • Ne možeš stvarati nove teme
  • Ne možeš odgovarati na postove
  • Ne možeš slati privitke
  • Ne možeš mijenjati svoje postove
  •