Znanstvenici u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) pripremaju se u srijedu pustiti u pogon najve?i znanstveni instrument ikada izgra?en na svijetu. Za manje od 48 sati u prstenastu cijev velikog hadronskog sudara?a (Large Hadron Colider, LHC) opsega 27 kilometara bit ?e injektiran i ubrzan prvi snop protona a prvi sudari planirani su za listopad 2008. godine.

Pomo?u superprovodnih magneta ohla?enih na temperaturu od 1,9 K (-271,25 ˚C) akcelerator ?e u suprotnim smjerovima ubrzavati dva snopa protona gotovo do brzine svjetlosti, daju?i im energiju od 7 TeV. Ukupna energija sudara iznosit ?e 14 TeV i stvoriti uvjete sli?ne onima kakvi su vladali na samom po?etku svemira, djeli? sekunde nakon velikog praska. O?ekuje se da ?e tom prilikom do?i do stvaranja egzoti?nih ?estica, izme?u ostalog i Higgsovog bozona ?ije je postojanje predvi?eno standardnim modelom. Higgsov bozon od posebne je važnosti za fiziku jer ?e njegovo detektiranje potvrditi brojna teoretska predvi?anja i možda objasniti kako druge elementarne ?estice dobivaju svoja temeljna svojstva, kao što je masa.

Veliki hadronski sudara? izgra?en je u betonskom prstenu smještenom na dubini od 50 do 175 metara ispod zemlje na franskusko-švicarskoj granici. Njegova izgranja trajala je više od deset godina a ukupni troškovi su procijenjeni na gotovo šest milijardi dolara. Rezultate eksperimenata obra?ivat ?e preko sedam tisu?a znanstvenici iz više od osamdeset zemalja.