PDA

Pogledaj cijelu verziju : HRVATSKA: DUGOVNA OMCA! DUG 24,14 MILIJARDI EURA!



sompipusimilevojajce
05-10-2005, 01:42
DUGOVNA OMCˇA SˇTO SVE ZNACˇI PODATAK DA JE VANJSKI DUG U SRPNJU PREMASˇIO 24 MILIJARDE EURA?
Prezaduzˇeni jesmo, ali josˇ ne klecamo
Iako c´e vanjski dug do kraja godine dosegnuti 83 posto BDP-a, a alarm se obicˇno pali na 80 posto, Hrvatska mozˇe to breme iznijeti bez potresa, pod uvjetom da nastavi usporavati zaduzˇivanje, dovrsˇi reforme i ubrza gospodarski rast
pisˇe Frenki LAUSˇIC´
Vanjski dug Hrvatske krajem srpnja iznosio je 24,14 milijardi eura, te je u odnosu na kraj srpnja 2004. dug vec´i 9,6 posto ili 2,12 milijardi eura. Me?utim, navode analiticˇari Raiffeisen banke, prosjecˇna stopa godisˇnjeg rasta vanjskoga duga u sedam mjeseci 2005. iznosila je 10 posto, a u istom razdoblju lani 29 posto, sˇto ukazuje na usporenje zaduzˇivanja.
Na takav trend, tvrdi se u analizi, najznacˇajnije je utjecalo smanjenje inoduga drzˇave, zbog vec´e orijentacije na zaduzˇivanje na domac´im trzˇisˇtima, za 578 milijuna eura u odnosu na kraj srpnja 2004. Promatrajuc´i rast inoduga po sektorima, banke su zabiljezˇile najsnazˇniji rast od 21,1 posto na godisˇnjoj razini, odnosno inozemstvu su dugovale 1,47 milijardi eura visˇe nego u srpnju 2004.
Poduzec´a nastupaju
Poduzec´a su tako?er povec´ala svoje inozemne obveze za 916 milijuna eura, sˇto cˇini godisˇnji rast od 16,3 posto. Navedena kretanja utjecala su i na promjenu udjela pojedinih sektora u vanjskom dugu. Tako se krajem srpnja 2004. cˇak 34 posto ukupnog inoduga odnosilo na dug drzˇave, dok je u srpnju ove godine njezin udjel smanjen na 28,6 posto. Istodobno su poslovne banke svoj udjel s lanjskih 31,5 posto povec´ale na 34,8 posto, a poduzec´a s 25,5 na 27,1 posto.
Dakle, iako je drzˇava znacˇajno smanjila zaduzˇenje u inozemstvu, rast duga i dalje pumpaju banke, a sve visˇe i velika poduzec´a koja se izravno zaduzˇuju na jeftinijem inozemnom bankarskom trzˇisˇtu. Ako se takav trend nastavi, guverner HNB-a Zˇeljko Rohatinski najavio je daljnje "zatezanje" mjera za ogranicˇenje zaduzˇenja koje bi se mogle prosˇiriti i na poduzec´a.
Nuzˇnost reformi
Krajem ove godine, ukupni vanjski dug bi trebao, prema projekcijama HNB-a, iznositi 83 posto BDP-a. Ekonomski analiticˇari tvrde kako je gornja "alarmna" granica 80 posto BDP-a, ali uz ogradu da uvijek u obzir treba uzeti i brojne druge ekonomske odrednice, te ukupnu sposobnost drzˇave da uredno izmiruje duzˇnicˇke obveze. Upravo zbog toga sˇto je hrvatski vanjski dug premasˇio 80 posto BDP-a, glavni cilj stand-by aranzˇmana i jest njegovo postupno smanjivanje.
Visoki vanjski dug cˇesto se u javnosti naziva "duzˇnicˇkim ropstvom" (pri cˇemu se "zaboravljaju" izgra?ene autoceste). U zadnje vrijeme povod takvim razmisˇljanjima su i novi krediti Svjetske banke, iako sluzˇe za potporu reformama pomazˇuc´i drzˇavama da laksˇe premoste vrijeme dok reforme josˇ ne donose "plodove", a restrikcije smanjuju standard gra?anima. Naravno, problemi se samo produbljuju ako se i nakon tih kredita - sˇto i nije basˇ neuobicˇajena stvar - reforme ne provedu.
Kako bilo, vec´ za koju godinu Hrvatska visˇe nec´e moc´i deficit drzˇavnog proracˇuna financirati prodajom poduzec´a (sve c´e biti prodano). U me?uvremenu Vlada mora smanjiti taj deficit i ojacˇati gospodarstvo kako bi moglo iznijeti proracˇunski teret. Zbog toga c´e i "operacije" koje slijede biti bolne, a valja nam se nadati da c´e pacijent na koncu prezˇivjeti.

"Kvaka 55"
Banke josˇ uvijek imaju prostora za zaduzˇivanje vani, jer im je profit josˇ uvijek velik unatocˇ stalnom povec´anju "poreza" na vanjsko zaduzˇivanje.
Naime, prema izracˇunu Hrvatske narodne banke, tek u slucˇaju kada bi obvezna granicˇna pricˇuva dosegnula stopu od 55 posto, komercijalnim bankama se visˇe ne bi isplatilo zaduzˇivati u inozemstvu.

Drzˇava odgovorna i za dug stranih banaka
Iako su hrvatske banke vec´inom u stranom vlasnisˇtvu, pa njihove maticˇne banke snose rizik poslovanja banaka u nasˇoj zemlji, to vazˇi jedino za krizu koja bi pogodila samo Hrvatsku. Ako bi kriza zahvatila i zemlju u kojoj se nalazi maticˇni vlasnik odre?ene hrvatske banke, te ako bi i maticˇna banka bankrotirala, tada bi RH morala preuzeti i dugove njezine banke registrirane u Hrvatskoj. Dakle, problemi bi mogli eskalirati u slucˇaju vec´ih poremec´aja na regionalnom i svjetskom trzˇisˇtu. Tko je spomenuo naftu?

optimizam na sve strane, nije li tako VGSe bre? cini mi se da oni tvoji leptiri ustvari imaju na svakom krilu stampanih "24,14 milijardi €", sto se bas i nemoze nazvati "ruzicastim leptirom", kaj ne?! :))

sompipopusimenidesno
05-10-2005, 18:57
Necu nista da napisen (sve je jasno), zeleo sam samo da ti dam do znanja da je moje "desno jajce avejlbl" za pusenje! :smile06: :))

Pitaj
05-10-2005, 19:26
svoju kevu da ti popusi, malo bi te skakljalo, sa njezinim brkovima.
Ajde uzivaj cigansko govno.
:smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16: :smile16:

Levojaje
05-10-2005, 21:34
Dali si pitao kevu da ti lize?
Kako je bilo i dali je obrijala brkove?
Daj kazi nam, ××××× ti materina, veliki si sebicnjak, moras da djelis sa nama dogadjaje sa kevom.
Reci nam, dali je skakljalo, ×××××ne jedan?
×××× ti tovar kevu, otvori se malo i prepovjedaj kako je bilo.
Cekamo tvoj odgovor, parazitu srbociganski. :smile16:

neznam
05-10-2005, 22:07
sta zeli nas sugovornik time reci? To su komplimenti i znak da je drzava solventna! Da se u nju isplati investirati...

I sve sto je u njoj investirano, je investirano uglavnom lovom zapadnih banaka...poglavito Austrije i Njemacke...

I?? ako ko ima ispusiti to su oni... a sve napravljeno ostaje u HR...

???? Sta je???